Naime, prilikom svog prvog posjeta toj većinski muslimanskoj državi Obama je pozvao na partnerstvo s muslimanskim svijetom i poručio međunarodnoj zajednici da SAD ne vodi rat protiv islama. Pritom je upravo Tursku, nazvavši je važnim američkim saveznikom u mnogim područjima, uključujući i borbu protiv terorizma, pozvao da pomogne u premošćivanju jaza između muslimanskog i zapadnjačkog svijeta.

Nakon što je u proteklih nekoliko dana uspio šarmirati Evropu, Obama je to isto, usprkos nekolicini antiameričkih protesta koji su ga dočekali, jučer učinio i sa Turskom. Podsjetimo, nakon što je na londonskom summitu G20 zemalja uspio potaknuti najmoćnije države svijeta na zajedničku borbu protiv recesije te umirio turske strasti oko imenovanja novog sekretara NATO saveza u Strasbourgu, a zatim "pomirio" EU i SAD u Pragu.

Američko-turski odnosi su nizbrdo krenuli 2003. godine kad Turska nije htjela dopustiti prolazak američkih snaga preko svog teritorija prilikom napada na Irak.

Nakon toga  je, zbog američke politike spram islamskog svijeta, u Turskoj sve više jačao antiamerikanizam.

Svojim posjetom Obama je to uspio promijeniti i napravio prvi korak prema tome da Turska postane zagovornicom američke politike u islamskom svijetu. Zauzvrat je, jasno, dao neke ustupke.

Jedan od najvažnijih je taj da se Obama ogradio od svog predizbornog obećanja da će američki Kongres prihvatiti rezoluciju o tome da je Otomansko carstvo prije jednog stoljeća provelo genocid nad 1,5 miliona Armenaca.

Inače, Turska je pokrenula inicijativu za razgovore s Armenijom, što je Obama prepoznao, te je vješto "ispustio" spomenuti riječ "genocid" tokom svog govora o tom pitanju.

Obama je Armeniju i Tursku pozvao da "krenu naprijed" te obećao da se, uprkos tome što nije promijenio svoje mišljenje o masakru nad Armencima, neće miješati u njihov spor.

- Sad se ne želim fokusirati na svoje poglede, nego na poglede turskog i armenskog naroda. Ako oni krenu naprijed, cijeli bi ih svijet trebao ohrabrivati - poručio je Obama.  (jutarnji)