Dokumentacija o naftnim istraživanjima na više od sedamdeset lokacija širom Bosne i Hercegovine, koji su se provodili u sklopu dva velika projekta, sugerira da se isplati nastaviti sustavna istraživanja koja bi uključila i bušenja. Na području sjeverne Bosne i Posavine istražni radovi uključivali su i bušenja, a na području Hercegovine analize se uglavnom svode na zaključke o geomorfološkom sastavu tla i vanjskim pokazateljima.

Studije američkih i engleskih stručnjaka upućuju na to da se na području sjeverne Bosne u utrobi zemlje skriva 50 milijuna tona nafte, a u Hercegovini 500 milijuna tona toga energenta, čija cijena stalno raste.

Procjene govore kako je potencijalno najveće, tzv. meganalazište, smješteno u Drežnici, gdje postoje rasjedi Zemljine kore i gdje bi se na razmjerno maloj dubini, od četiri-pet kilometara, mogla pronaći najtraženija tekućina današnjice. Upravo za to područje federalna je Vlada donijela rješenje kojim je, uz ostalo, odobren nastavak geoloških istraživanja. Pretpostavlja se da se u Hercegovini u utrobi Zemlje skriva 500 milijuna tona komercijalno iskoristivog energenta.