Onomad smo pisali o sreći kao jedinom cilju na Zemlji koji svi ljudi, bez izuzetka, žele da ostvare. Vjernici i nevjernici, bogati i siromašni, poznati i nepoznati, svi jednako žele postići sreću, ali svi koriste različite metode. Rekli smo da samo vjernici mogu postići istinsku sreću, a da su sve forme sreće bez čvrste vjere u Boga Uzvišenoga, samo puka iluzija i kao fatamorgana za žednoga u pustinji.  U današnjem svijetu materijalnih i duhovnih turbulencija...

..gotovo je nezamisliva sreća bez prijatelja i istinskog prijateljstva. Za pravog prijatelja nema zamjene. No, takvoga danas treba tražiti sa upaljenim fenjerom u po bijela dana, kao što je činio Diogenes. Kažu da su ljudi u ratu bili bliži i bolji prijatelji jedni drugima nego danas. Nakon što su dijelili komad hljeba, danas se mnogi i ne poznaju. U nevolji i neprijatelji postaju prijateljima. Na panju koji nosi bujica nađu se i škorpion,  i zmija, i druge životinje a da niko nikoga ne dira. Sudbina straha i opasnosti ih zbližava i čini da se ponašaju kao prijatelji, ali šta poslije oluje, poplave, zemljotresa, rata i drugih ovosvjetskih tegoba? A današnji svijet zapljuskuju opasni valovi nebrojenih problema, nedaća, kataklizmi i raznih kušnji iz kojih nas može na sigurno iznijeti samo Nuhova barka, iskrena vjera u Boga, dž. š., učenje, rad i prijateljstvo bez ikakvih dunjalučkih interesa.

Prijateljstvo znači duboke i permanentno neraskidive veze u kojima se čovjek osjeća ugodno i relaksirajuće, i ono zahtijeva udovoljavanje potreba oba prijatelja. Prijateljstvo se gradi postepeno i ono zahtijeva vrijeme, razgovor, slušanje i lojalnost. Ono se nikako ne smije zanemariti. Treba ga njegovati i zaljevati poput cvijeta da bi se uživalo u spektru njegovih boja i ljepoti mirisa.

Prijatelji moraju biti fleksibilni i tolerantni, a nastale probleme moraju rješavati, inače će prijateljstvo postepeno umrijeti. Gdje nema prijateljstva, nema ni sreće, a gdje nema sreće, ima bola, a život s bolom je gorak i bez smisla. Kako je istinska sreća bazirana na vjeri u Boga, dželle šanuhu, tako je i istinsko prijateljstvo zasnovano na vjeri u Gospodara svih svjetova.

Uzvišeni Allah kaže: “A vjernici i vjernice prijatelji su jedni drugima, oni naređuju da se dobro čini, a zlo sprečavaju, i namaz klanjaju, i zekat daju, i Allahu i Njegovu Poslaniku se pokoravaju! Takvima smilovat će se Allah! (Et-Tevbe, 71)

Razmislimo o ovoj divnoj Poslanikovoj, s.a.v.s., poruci: “Kada bi postojale dvije osobe koje se vole u ime Allaha, pa jedna od njih živjela na Zapadu a druga na Istoku (nisu imale priliku da se viđaju), Allah bi ih sakupio na Sudnjemu Danu i rekao: ‘Evo ti onoga koga si volio u ime Mene.’” Ponekad razdaljina povećava ljubav i učvršćuje prijateljstvo. Ne mora biti tačna izreka: Daleko od očiju, daleko od srca.

Razmislimo i o porukama sljedećih hadisa našeg plemenitog Poslanika, s.a.v.s.: “Uzvišeni Allah voli da se održava staro prijateljstvo.” “Sa tri postupka (svojstva) pridobit ćeš prijateljstvo svoga brata: 1. pozdravom kad god ga sretneš, 2. pravljenjem mjesta da sjedne (kada dođe u društvo u kojem se i ti nalaziš), i  3. obraćanjem imenom koje je njemu najdraže.” “Onome ko pogleda svoga brata s osmijehom i prijateljski, bit će oprošteni grijesi.” “Prijateljstvo i ljubav se nasljeđuju, kao i neprijateljstvo i mržnja – često je govorio Poslanik.”

O prijateljima, pak, Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Prijatelja voli umjereno, jer se može desiti da ga jednog dana zamrziš; a mrzi umjereno onoga koga mrziš, jer se može desiti da ti jednoga dana postane prijatelj.” “Uzvišeni Allah kaže: ‘Ja sam Treći uz dvojicu prijatelja koji se paze, sve dok jedan od njih ne iznevjeri drugoga. Ja ih tada napuštam.’” Subhanallah! Allahu ekber! “Čovjek, obično, pada pod uticaj vjerovanja (nazora) svoga prijatelja. Prema tome, pazite koga ćete uzeti sebi za prijatelja.” “Doći će vrijeme kada će vam tri stvari biti najdragocjenije: 1. dinar zarađen na dozvoljen način (s halalom), 2. dobar i iskren brat (prijatelj), s kojim se družiš i u njegovu se društvu prijatno osjećaš, i 3. vladanje po Sunnetu (načinu života) Allahovog Poslanika.” “Ne druži se sa onim koji te ne cijeni onoliko koliko ti njega cijeniš.”

-2-

Neka Allah, dželle šanuhu, nagradi onoga ko mi je e-mailom poslao vrlo poučnu priču koju i vama prenosim. Ovo je priča o dvojici prijatelja koji su išli pustinjom. Na putu su se porječkali i jedan je udario drugog. Udareni se osjetio povrijeđenim, ali je šutke napisao u pijesku: “Danas sam dobio udarac od mojeg najboljeg prijatelja. Produžili su tako sve dok nisu našli jednu oazu gdje su se odlučili okupati. Onaj što je dobio udarac zamalo se nije utopio kupajući se, ali život mu je spasio onaj drugi.

Kad je došao k sebi, urezao je u jednom kamenu: “Danas mi je moj najbolji prijatelj spasio život!” Onaj koji je udario svog najboljeg prijatelja upita: “Kad sam te udario, poruku si napisao u pijesku, a sada je urezuješ u kamen. Zašto?” Prijatelj mu odgovori: “Kad nam neko uradi nešto loše, to trebamo zapisati u pijesku da bi vjetrovi izbrisali, ali kad neko napravi nešto dobro, to trebamo ugravirati u kamen da ništa ne može izbrisati!” Nauči se da rane upisuješ u pijesak, a sreću urezuješ u kamen.

U kontekstu teme, citirat ću nekoliko izreka znamenitih ličnosti:

Albert Camus (Alber Kami, franc. filozof i dobitnik Nobelove nagrade): “Ne hodaj ispred mene, možda neću slijediti. Ne hodaj iza mene, možda neću voditi. Hodaj pokraj mene i samo budi moj prijatelj.”

Aristotel (grčki filozof): “Prijateljstvo je jedna duša u dva tijela.”

Arthur Schopenhauer (Artur Šopenhauer, njemački filozof): “Prijatelj svih nije ničiji prijatelj.” “Prijateljima lahko opraštamo pogreške koje nas ne pogađaju.”

Blaise Pascal (franc. filozof, matematičar i fizičar): “Kad bi svi ljudi znali što jedni o drugima govore, na svijetu ne bi bila ni četverica prijatelja.”

Ciceron (rimski filozof i državnik): “Život bez prijatelja je ništa.”

Elbert Hubbard (američki filozof): “Prijatelj je onaj koji zna sve o tebi i pored toga te još uvijek cijeni.”

Ezop (starogrčki basnopisac): “Ne treba vjerovati ljudima s kojima smo se tek sprijateljili, a koji pokazuju da smo im draži od njihovih starih prijatelja; tako će se ponašati i s nama kada steknu nove prijatelje.” “Pravi se prijatelji u nevolji poznaju.” “Treba pomoći prijateljima kada im je to potrebno, a ne dokazivati se kada su oni već propali.”

Horacije (rimski pjesnik): “Ko kleveće odsutnog prijatelja, zloban je.”

Jean de La Fontaine (francuski pjesnik): “Ništa nije tako opasno kao prijatelj neznalica, više bi vrijedio pametan neprijatelj.”

Konfučije (kineski filozof i socijalni reformator): “Prijateljstvo je lađa koja može da preveze dvojicu ako je lijepo vrijeme, ali ni jednog ako je ružno.”

Martin Luther King Jr. : “Na kraju nećemo pamtiti riječi naših neprijatelja, već šutnju naših prijatelja.”

Pam Brown (australijska pjesnikinja): “Prijatelj je tu kad uz tebe nema baš nikog.” “Prijateljstvo nam pokazuje da ni u jednoj tuzi ni radosti nismo sami.” “Prijatelj će možda otići živjeti negdje daleko, tako daleko da ga možda više nikada nećeš sresti. Pa ipak, on je dio tebe zauvijek.”

Plutarh (grčko-rimski historičar): “Meni nije potreban prijatelj koji se u svemu slaže i na sve klima glavom, jer to isto moja sjena može da uradi još mnogo bolje.” Kada je američki predsjednik Bill Clinton upitan ko mu je najbolji savjetnik, on je odgovorio: “Onaj koji ne misli kao ja.”

Ralph Waldo Emerson (američki filozof i pjesnik): “Jedini način da imaš prijatelja jest biti prijatelj.” “Prijatelji su kao sjena, oni su uvijek tu kad ih trebaš.”

Sokrat (grčki filozof): “Knjige su hladni, ali pouzdani prijatelji.” “Svako će znati koliko ima koza i ovaca, ali ne i koliko ima prijatelja.” “Među prijateljima treba voljeti ne samo one koje žaloste naše nesreće, nego i one koji nam ne zavide na sreći.”

Grčka poslovica: “Ko prestane biti prijatelj, prijatelj nikada nije ni bio.”

Latinska poslovica: “Prijatelja kori kad ste sami, hvali ga javno.” “Prijateljstvo sklopljeno uz čašicu većinom je stakleno.”