Prije pola godine, Edhem Bičakčić se, uz pomoć reisa Mustafe ef. Cerića, opet vratio na javnu scenu. Prvo, preko funkcije predsjednika Sabora Islamske zajednice BiH, a zatim, i pobjedom na konkursu za predsjednika Nadzornog odbora EPBiH. Oni koji su osporavali Edhema Bičakčića, ne mogu poreći da se radi o vrlo sabranom, mudrom i fleksibilnom političaru i poslovnom čovjeku koji, barem što se tiče profesionalnih medija, nikada nije govorio ono što ne misli, niti se krio iza svojih stranačkih prijatelja iz SDA, koji su ga, prije nekoliko godina, odbacili kao kolateralnu štetu unutarstranačkih obračuna. Prenosimo dio intervjua, objavljenog u Hercegovačkim novinama, a koji se tiče nekih aktuelnih pitanja u i oko IZ BiH.

Šta mislite o prijedlogu da se izmjeni Ustav IZBiH i da se uspostavi doživotna funkcija reisu - l - uleme. Vi navodno podržavate ideju da prvi doživotni reis postane Mustafa ef. Cerić?

Jedna grupa ljudi sa islamskom i pravnom izobrazbom iz Zenice, na čelu sa Sukrijom Ramićem, predložila promjenu Ustava IZBiH. Taj prijedlog je potpuno različit od sadašnjeg važećeg Ustava IZBIH, a predviđa razdvajanje funkcije reisu-1-uleme tako da on ostane vjerski lider i da donosi konačnu odluku o isključivo vjerskim pitanjima, od funkcije predsjednika Rijaseta IZBiH koja podrazumijeva isključivo izvršnu funkciju i nadležnosti u vezi sa upravljanjem institucijama IZBiH. Time bi reis dobio doživotni mandat, ali bi izgubio formalnu nadležnost nad institucijama. Odgovorno tvrdim da, ni reis Mustafa Cerić, ni ja, niti bilo ko drug kao predstavnik institucija IZBiH, ne podržava ovaj prijedlog niti od bilo koje institucije postoji inicijativa da se o tome raspravlja. Razgovarao sam o tome i sa reisom Cerićem i on mi je rekao da ne podržava bilo kakvu ideju da neko bude na bilo kojoj funkciji doživotno. Na drugoj strani efendija Cerić je čovjek koji se želi posvetiti porodici, jer ako ste pratili njegov rad u zadnjih dvadesetak godina, znate da je bio apsolutno angažira i aktivan gdje god su se širili džemati u kojima su muslimani porijeklom iz BiH. Mi hoćemo da reanimirano naše članove da rade i da budu aktivni, pa prema tome, svako ima pravo predložiti sve što misli da će unaprijediti funkcionisanje IZBiH.

Da li ovaj prijedlog izmjene Ustava dolazi ustvari iz selefijske opozicije koja sve više jača u institucijama IZBiH?

Mi dozvoljavamo različita mišljenja, jer njegujemo dijalog. Treba razgovarati, a ne se sukobljavati, bez obzira što ne mislimo isto. Dakle, rješavati probleme kroz šuru i dogovor. Međutim, Rijaset je donio niz deklaracija kojima vehabizam tretiramo kao uvoznu novotariju i svim sredstvima se trudimo održimo tradiciju, autentičnost sunitskog i hanefijskog učenja kojim je islam došao naše tle. Međutim, nisam primijetio da je efendija Ramić pripadnik pokreta o kom govorite. Što se tiče snage vehabija, ona je evidentna u vaninstitucionalnim okvirima. To znači da ih nema na čelnim mjestima u IZBiH, što ne znači da naša unutrašnja neaktivnost, mislim i na džematlije i na pojedine ljude u institucijama, neće dovesti do većeg uticaja vehabija. Sa druge strane, među tim ljudima postoji djelovanje stranih obavještajnih službi pojedinih zemalja koje su nekad neprijateljski raspoložene prema bošnjacima u BiH i koji stvaraju famu da smo mi prijetnja Evropi, da ne želimo evropske standarde, da se agresivno suprotstavljamo, što je obična laž. Mi smo bili Evropljani prije nego je postojala EU, upravo svojom tolerancijom i suživotom sa drugima, a ne nekom silom i agresivnošću. Uticaj vehabija u institucijama je minoran, a to govorim kao pripadnik IZBiH koji dolazi iz kruga laika, a ne vjerski obrazovanih autoriteta.

Mujki voli pretjerivati

Postoji li opozicija u IZBiH koja se ogleda u Mustati Spahiću Mujkiju i dijelu profesora FlN-a? Oni danas tvrde da u IZBiH ne postoji demokratija, već apsolutizam sličan onome koji je bio u IZBIH za vrijeme komunističkog vremena?

- Mustafa Spahić je moj prijatelj, kako u vremenu kada smo robijali, tako i danas, i često sjednemo i razgovaramo, iako se u nekim stvarima ne slažemo. Profesor Spahić je završio i Fakultet političkih nauka i na osnovu toga on često traži i ispoljava svoj politički aktivizam koji je dobrano personaliziran i zato često nije u pravu. Pitanje je, šta je mjera za vjeru? U islamu se to svodi na to da će svaki pojedinac na sudnjem danu položiti račune, pa prema tome, niko ne može reći koliko u svakom čovjeku ima ili nema vjere. To je lični odnos svakoga od nas prema vrhovnom autoritetu. U komunizmu, kada smo Spahić i ja robijali, vjera je tretirana kao opijum za narod. Dakle, tada je bila politička stvar. Ja sam morao svojim policijskim istražiteljima objašnjavati kako ja, kao univerzitetski obrazovan čovjek, mogu istovremeno biti i vjernik. Kada sam im tumačio da su svi naučnici - od Darvina do Ajnštajna - bili vjernici, oni to nisu vjerovali i nisu htjeli prihvatiti kao istinu. Moguće da je islam i danas politički zloupotrebljavan, ali to se sa tim vremenom presije ne može porediti. Što se tiče, dakle, Mujkija - on je jedan od vrlo obrazovanih bošnjačkih i islamskih alima, ali mu mnoge stvari ne stoje, kada ih prebaci na teret svakodnevne politike... (Hercegovačke novine)