Komentator lista "Augsburger Allgemeine" pozitivno ocjenjuje prijedlog o obuci imama na njemačkim univerzitetima i piše: "U Švicarskoj su građani referendumom odbacili izgradnju minareta. Rezultati glasanja bili su i izraz sumnje i nepovjerenja prema nepoznatom koje svakako postoji i u Njemačkoj. Jer, ko zna šta se propovjeda u džamijama? Ko poznaje jezik kojim se tamo govori? Obuka imama na njemačkim univerzitetima bi u svakom slučaju unijela transparentnost, pa samim tim unaprijedila i toleranciju", piše "Augsburger Allgemeine".

List "Lausitzer Rundschau" o istoj temi piše: Islam je stigao u Njemačku. Četiri miliona vjernika i preko 2800 džamija i prostorija za molitvu su jasan znak. Većina imama iz arapskih zemalja, skoro ne govore njemački jezik i ne poznaju njemačku kulturu. To ne pospješuje intergraciju muslimana u njemačko društvo.

U Njemačkoj živi oko četiri miliona islamskih vjernika Predmet "Islamska teologija" na njemačkim univerzitetima bio bi zato napredak. Muslimani koji su odrasli u Njemačkoj i koji su kroz svoju maturu pokazali da su se integrirali u društvo ove zemlje, mogli bi napraviti temelje islama koji je ukorjenjen u zapadni svijet. Za to je međutim potrebno dovesti za sto predstavnike islamskih udruženja. Jer, vjerske zajednice moraju imati pravo suodlučivanja kada je riječ o obuci vjerskih vođa. Na kraju krajeva, niko neće imati koristi ukoliko islamski teolozi nakon studija ne budu imali posla. 

Zato bi političari trebali prestati sa pogrešnim odugovlačenjem. Besmisleno je čekati da na strani muslimana pronađu jednu kontakt osobu koja će zastupati sve ostale. To se nikada neće desiti jer i u islamu postoje različita učenja i smijerovi, zaključuje  list "Lausitzer Rundschau".

Velika diskusija u Njemačkoj pokrenuta je zbog toga što je jedan informant njemačkoj državi ponudio CD sa podacima o računima 1.500 klijenata švicarskih banaka. Zahvaljujući tim podacima bi, prema procjenama, u njemačku državnu kasu za relativno kratko vrijeme bilo "ubačeno" najmanje 100 miliona eura – a možda i mnogo više. Informant za pomenute informacije traži 2,5 miliona eura.

List Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Zvuči privlačno - za 2,5 miliona mogu se dobiti informacije koje bi državi u prazne kase utjerale bar 100 miliona. Ko ovdje može reći NE? Obaveza države je da goni poreske bjegunce, i to ne samo – male... Načelo: "država ne smije poslovati sa kriminalcima" je lijepo, ali je uvijek imalo i izuzetke. Pravna država pregovara i sa teroristima i kidnaperima da bi spriječila da se stvari razviju u još gorem pravcu. Ipak, poruka države sada ne smije biti ta da se podržava njuškanje i kopiranje važnih podataka. Taj poslovni model bi mogao biti preskup.", piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

(deutsche welle)