|
1. Vjerovjesnik,
s.a.v.s., veli:
Neka niko od vas ne posti petak osim
s danom prije ili poslije njega.3
2. Džabir, r.a., prenosi daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., zabra
nio post petkom.4
3.
Džuvejrijja, r.a.,
(majka vjernika) prenosi da joj je Vjerovjesnik, s.a.v.s., jednom došao petkom, a ona je
postila, pa ju je upitao:
Jesi li postila jučer? Odgovorila je: "Ne". Zatim je pitao: A želiš li postiti
sutra? Opet je odgovorila: "Ne". Reče joj: Pa, omrsi se!5
4. Dženada bin Ebu Umejja el-Ezdi, r.a., veli:
"Ušao sam kod Resulullaha, s.a.v.s., s grupom ljudi iz
plemena El-Ezd na dan džume, pa nas je pozvao za sofru koja je
bila pred njim. Rekli smo: 'Mi postimo.'
Upitao je:
Jeste li postili jučer?
Odgovorili smo: 'Ne.'
On je upitao: Hoćete li postiti
sutra?
Odgovorili smo: 'Ne.'
Reče: Pa omrsite se!
Zatim reče: Nemojte postiti petak
izdvojeno! 'J
5. Vjerovjesnik, s.a.v.s., veli: Nemojte noćni
namaz (kijamul-lejl) posebno vezivati samo za noć uoči petka, niti petak izdvajati
postom od drugih dana, osim ako se to nade u
postu nekog od vas.7
En-Nevevi kaže da je, po našem mezhebu, kao i po većini učenjaka, petak izdvajati postom pokuđeno (mekruh). Pojedinci smatraju da nije mekruh, osim onome koga bi post iscrpio i
oslabio ga za ibadet toga dana. On zastupa svoje mišljenje na sljedećem hadisu koji bilježe Ahmed, Et-Tirmizi, En-Nesai i drugi od Ibn Mesuda, r.a., a u kojem stoji daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., "...rijetko mrsio petkom."
Odgovor na ovo jeste u činjenici da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio četvrtkom pa uz njega dodavao i petak.
Različita su
mišljenja o pitanju mudrosti ove pokuđenosti (izdvajanje
petka postom). Ispravno je ono što navodi En-Nevevi: "Petak je dan u kojem su propisani mnogi ibadeti od zikra, dova, učenja Kurana, donošenja salavata
na Vje-rovjesnika, s.a.v.s., pa je
mustehab (pohvaljeno) taj dan ne
postiti da bi se
imala snaga za spomenute obaveze, i to s revnošću, bez
malaksalosti i umora, kao što je slučaj i s hadžijom na Arefatu, kada mu je preče ne postiti zbog iste mudrosti."
Pa ako neko kaže: "Kada bi to bilo tako, onda bi petak bilo mekruh postiti i kad je spojen s danom prije ili poslije njega", onda će mu se odgovoriti daje post četvrtka odnosno subote dopuna i zamjena za malaksalost i propuste u obavezama na dan džume.
Neki smatraju daje pokuđeno postiti petkom zbog toga što se mubarek-danom,
po običaju, ne posti. Tog mišljenja je i Ibn Hadžer,
podupirući ga slijedećim hadisom koji bilježi El-Hakim
pripisujući ga Vjerovjesniku, s.a.v.s.8 6. Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže:
Dan džume jeste mubarek-dan, pa nemojte u mubareku danu postiti, osim ako ćete postiti dan prije ili dan poslije?
7. Ali bin Ebu Talib, r.a., veli:
"Ko dobrovoljno posti neke dane od mjeseca neka posti četvrtak, a neka ne posti petkom jer to je dan jela, pića i zikra".10
Neki pak smatraju daje mudrost (neizdvajanja petka postom) zbog suprotstavljanja Židovima, koji poste
na dan svoga praznika,
tj. izdvajaju ga postom. A nama je zabranjeno s njima se poistovjećivati, kao što im se treba
suprotstaviti i kad je riječ o postu dana Ašure posteći ga s danom prije ili danom poslije njega.
3 El-Buhari,
3/54. Muslim (Es-Sijam, 147). Ebu Davud, 2420. Ibn Madža,
1723.
Et-Tirmizi, 743. El-Bejheki, 4/302. Šerhus-simne, 6/359.
4 Muslim (Es-Sijam, 146).
5 El-Buhari (Fetbul-bari,
4/232).
6 El-Mustedrek, 3/608. Muslim
(Es-Sijam, 148).
7 Muslim (Es-Sijam
148)
8 En-Nevevijev komentar Muslima, 3/197,198.
9 El-Mustedrek,
1/437.
10 Ibn
Ebu Šejba zabilježio je ovu h. Alijinu izreku s dobrim senedom, što
bilježi Ibn Hadžer u Fethul-bariju, 4/235.
|