| |
Petak, 30. Juli 2010 |
| Sitemap
Glavna  Arhiva Bosanski spomenik Safvet-beg Bašagić | |
| |
 |
|
|
|
| |
|
Riznica Mudrosti |
|
Uzvišeni Allah je
odredio šta je dobro, a šta
je zlo, i objasnio: ko naumi
da učini dobro djelo, pa ga
ne učini, Allah mu ga upiše
kao da ga je i učinio; a ko
naumi da učini dobro i učini
ga, Allah mu upiše nagradu
od deset do sedam stotina
puta, ili još mnogo veću. Ko
naumi da učini loše djelo,
pa ga ne učini, Allah mu to
upiše kao dobro djelo; a ko
naumi da učini loše djelo i
učini ga, Allah mu upiše
samo jedno loše djelo. |
|
| |
| |
|
|
|
|
 |
Bosnian pyramids
Bosnische Pyramide
Sufizam
Bosnian pyramid
Wow gold
Travnik
Schlossdielen
Karate Club Stuttgart
Detektei Stuttgart
Citizen watches
Sulejman Bugari
|
 |
|
Napisao Sejad
|
 S. Bašagić je pjesnik čija biografija treba da se napiše, istinita, argumentovana, stilska, sociološko-psihološka, kritički oštra i pravična, zanimljiva i bogata, za hater istine o jednom kliskom labilnom području međunacionalnih naših i srpsko-hrvatskih i muslimanskih literarnih i istorijskih ulegnuća, depresija, tegoba.
Kritičar-biograf - pogotovo ako je Musliman ne bi imao ni smio niti od čeg da bježi, sve od spasonosne istine, koja razgaljuje dušu ljudsku do u njene najskrivenije dubine.
Safvet-beg Bašagić ( 1870-1934) rodio se u Nevesinju. U Sarajevu je završio ruždiju i gimnaziju, a na Bečkom univerzitetu je slušao orijentalne jezike i historiju. Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama "Trofanda iz hercegovačke dubrave", a tada piše i prve znanstvene radove i prikuplja građu za historiju Bosne. Zajedno sa Osmanom Nuri Hadžićem i Edhemom Mulabdićem 1. maja 1900. pokreće list "Behar".
Od 1900. do 1906. radi kao profesor arapskog jezika u sarajevskoj Velikoj gimnaziji. Godine 1903. osniva društvo "Gajret", a potom i društvo "El-Kamer" i "Muslimanski klub". 1907. pokreće list "Ogledalo", a godinu kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi disertacije "Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur", koju je odbranio 1910. godine.
Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanski sabor i odmah potom, poslije smrti Ali-bega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Nakon Prvog svjetskog rata od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927., kada je umirovljen. Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu i sahranjen u haremu Begove džamije.
Napisao je veliki broj studija i knjiga iz bošnjačke i bosanske prošlosti i duhovnosti, kao i velik broj pjesama od kojih izdvajamo: "Trofanda iz hercegovačke dubrave"(1896), "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercego-vine"(1900), "Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini"(1931), "Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti"(1912), "Mevlud"(1924), "Misli i čuvstva"(1905), "Pod Ozijom"(1905) i brojna druga djela.
Evo kako je M. Begić pisao o potrebi konačnog publiciranja Bašagićeve biografije:
"S. Bašagić je pjesnik čija biografija treba da se napiše, istinita, argumentovana, stilska, sociološko-psihološka, kritički oštra i pravična, zanimljiva i bogata, za hater istine o jednom kliskom labilnom području međunacionalnih naših i srpsko-hrvatskih i muslimanskih literarnih i istorijskih ulegnuća, depresija, tegoba. Kritičar-biograf - pogotovo ako je Musliman ne bi imao ni smio niti od čeg da bježi, sve od spasonosne istine, koja razgaljuje dušu ljudsku do u njene najskrivenije dubine".
Bešagićevu biografiju su ispisivali razlišiti kroničari,(Hamdija Kreševljaković, Ivan Milićević, Hazim Šabanović, Alija Nametak, Muhsin Rizvić, Mahmud Traljić, Sajma Sarić i dr.), i svako na svoj našin i iz svog ugla promatranja jednog burnog i veoma zanimljivog života.
Izvor:Š.Filandra,diwanmag.com.ba |
|
|
|
|
